Doživljaj učenika srednjih škola o onlajn i skraćеnoj nastavi za vrijeme pandemije u odnosu na tradicionalni način izvođenja nastave
DOI:
https://doi.org/10.7251/FLZB2324339RKljučne reči:
nastava tokom COVID-19 pandemije, onlajn nastava, skraćena nastava, osobine ličnosti, zadovoljstvo životomApstrakt
Cilj istraživanja bio je ispitati kako su srednjoškolci iz Republike Srpske doživjeli modalitete onlajn i skraćene nastave tokom COVID- 19 pandemije, u odnosu na tradicionalnu nastavu prije pandemije. Provjereno je i koliko se doživljaji nastave mogu objasniti razlikama u osobinama ličnosti i opštim zadovoljstvom životom učenika. Uzorak je obuhvatio 673 srednjoškolca, koji su Skalom učeničkog doživljaja nastave samoprocjenjivali svoje viđenje skraćenog, onlajn i tradicionalnog modaliteta nastave, po dimen zijama opterećenja i zadovoljstva. Doživljaj skraćenog modaliteta nastave, koji je bio aktuelan u trenutku ispitivanja, dodatno je ispitan pitanjima otvorenog tipa. Rezultati pokazuju da je zadovoljstvo tradicionalnom nastavom najviše, a onlajn nastavom najniže. Najviše je opterećenje onlajn, a najniže skraćenom nastavom Zadovoljstvo je veće od opterećenja za tradicionalnu i skraćenu nastavu, a opterećenje je više od zadovoljstva za onlajn nastavu. Osobine ličnosti i zadovoljstvo životom učenika relativno nisko predviđaju dimenzije doživljaja nastave (3.3–10.1% objašnjene varijanse), uz dva trenda: savjesnost i zadovoljstvo životom su relativno konzistentni pozitivni prediktori zadovoljstva i negativni prediktori opterećenosti. Ipak, statistička kontrola osobina ličnosti i zadovoljstva životom uglavnom dovodi do gubitka razlika u nivoima opterećenja i zadovoljstva po kompariranim modalitetima nastave. Kvalitativne analize doživljaja skraćene nastave sugerišu da učenici kao najveće mane ovog modaliteta ističu nedostatak (nastavnog) vremena, neadekvatan koncept i način izvođenja nastave, preopterećenost i uskraćenost za znanje. Interesantno je da se slični aspekti istovremeno izdvajaju i kao prednost, jer neki učenici pohvaljuju adekvatnost koncepta i načina izvođenja nastave, više slobodnog vremena, manje vremena provedenog u školi i manju opterećenost.
Reference
Abdullah, F., & Kauser, S. (2023). Student’s perspective on online learning during pandemic in higher education. Qual Quant, 57, 2493–2505. https://doi.org/10.1007/s11135-022-01470-1
Adnan, M. & Anwar, K. (2020). Online learning amid the COVID-19 pandemic: Students’ perspectives. Journal of Pedagogical Sociology and Psychology, 2(1), 45–51. https://doi.org/10.33902/JPSP.%202020261309
Baird, M. D., Cantor, J., Troxel, W. M., & Dubowitz, T. (2022). Job loss and psychological distress during the COVID‐19 pandemic: Longitudinal Analysis from residents in nine predominantly African American low‐income neighborhoods. Health Economics, 31(9), 1844–1861. https://doi.org/10.1002/hec.4536
Basyouni, S. S., & El Keshky, M. E. S. (2021). Job insecurity, work-related flow, and financial anxiety in the midst of COVID-19 pandemic and economic downturn. Frontiers in Psychology, 12, Article 632265. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2021.632265
de Miquel, C., Domenech-Abella, J., Felez-Nobrega, M., Cristobal-Narvaez, P., Mortier, P., Vilagut, G., ... & Haro, J. M. (2022). The mental health of employees with job loss and income loss during the COVID-19 pandemic: The mediating role of perceived financial stress. International Journal of Environmental Research and Public Health, 19(6), Article 3158. https://doi.org/10.3390/ijerph19063158
Desabayla, R. R. (2023). Students’ perspectives on online education during COVID-19 pandemic: A case study. Puissant, 4, 841–852.
Diener, E., Emmons, R. A., Larsen, R. J., & Griffin, S. (1985). The Satisfaction With Life Scale. Journal of Personality Assessment, 49(1), 71–75. https://doi.org/10.1207/s15327752jpa4901_13
Dragosavljević, S., Petković, T., Lugonja, L., & Subotić, S. (2020, novembar). Mentalno zdravlje, koping i školskoakademske bojazni srednjoškolaca i studenata iz BiH u doba COVID-19 pandemije. Rad prezentovan na konferenciji Banjalučki novembarski susreti, Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Irawan, A. W., Dwisona, D., & Lestari, M. (2020). Psychological impacts of students on online learning during the pandemic COVID-19. KONSELI : Jurnal Bimbingan Dan Konseling, 7(1), 53–60. https://doi.org/10.24042/kons.v7i1.6389
John, O. P., Donahue, E. M., & Kentle, R. L. (1991). The Big Five Inventory – versions 44 and 54. University of California, Berkley, Institute of Personality and Social Research.
John, O. P., Naumann, L. P., & Soto, C. J. (2008). Paradigm shift to the integrative Big Five trait taxonomy: History, measurement, and conceptual issues. In O. P. John, R. W. Robins, & L. A. Pervin (Eds.), Handbook of personality: Theory and research (3rd ed.) (pp. 114-158). Guilford Press.
Jokić-Begić, N., Hromatko, I., Jurin, T., Kamenov, Ž., Keresteš, G., Kuterovac Jagodić, G., ... & Sangster Jokić, C. (2020). Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone: Preliminarni rezultati istraživačkog projekta. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. https://web2020.ffzg.unizg.hr/covid19/wp-content/uploads/sites/15/2020/06/Kako-smo_Preliminarni-rezultati_brosura.pdf
Jorgić, D., & Marić, T. (2020, novembar). Roditeljska podrška djeci i mladima u vrijeme pandemije virusa korona (COVID-19). Rad prezentovan na konferenciji Banjalučki novembarski susreti, Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Keleman, A., & Subotić, S. (2022). Opinions of students, professors, and parents about online teaching in high schools during the first wave of the COVID-19 pandemic. In M. Videnović, N. Simić, I. Stepanović Ilić, K. Damnjanović & M. Rajić (Eds.), Proceedings of the XXVIII scientific conference: Empirical studies in psychology (pp. 73-75). Institute of Psychology, Laboratory for Experimental Psychology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade.
Lai, A. Y. K., Lee, L., Wang, M. P., Feng, Y., Lai, T. T. K., Ho, L. M., ... & Lam, T. H. (2020). Mental health impacts of the COVID-19 pandemic on international university students, related stressors, and coping strategies. Frontiers in Psychiatry, 11, Article 584240. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2020.584240
Lang, F. R., John, D., Ludtke, O., Schupp, J., & Wagner, G. G. (2011). Short assessment of the Big Five: Robust across survey methods except telephone interviewing. Behavior Research Methods, 43(2), 548–567. https://doi.org/10.3758/s13428-011-0066-z
Lischer, S., Safi, N., & Dickson, C. (2021). Remote learning and students’ mental health during the Covid-19 pandemic: A mixed-method enquiry. Prospects, 1-2. https://doi.org/10.1007/s11125-020-09530-w
Lorenzo-Seva, U., & Ferrando, P. J. (2013). Factor 9.2: A comprehensive program for fitting exploratory and semiconfirmatory factor analysis and IRT models. Applied Psychological Measurement, 37(6), 497–498. https://doi.org/10.1177/0146621613487794
Lorenzo-Seva, U., & Ten Berge, J. M. (2006). Tucker’s congruence coefficient as a meaningful index of factor similarity. Methodology, 2(2), 57–64. https://doi.org/10.1027/1614-2241.2.2.57
Mailizar, Almanthari, A., Maulina, S., & Bruce, S. (2020). Secondary school mathematics teachers’ views on e-learning implementation barriers during the COVID-19 pandemic: The case of Indonesia. Eurasia Journal of Mathematics, Science and Technology Education, 16(7), 1–9. https://doi.org/10.29333/EJMSTE/8240
Marić, T., & Subotić, S. (2022). Students’ experiences of the effectiveness of the teaching process during the shortened live school classes following the online teaching phase of the COVID-19 pandemic. In M. Videnović, N. Simić, I. Stepanović Ilić, K. Damnjanović & M. Rajić (Eds.), Proceedings of the XXVIII scientific conference: Empirical studies in psychology (pp. 76-78). Institute of Psychology, Laboratory for Experimental Psychology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade.
Nakhoda, K., Ahmady, S., Fesharaki, M. G., & Azar, N. G. (2021). COVID-19 pandemic and e-learning satisfaction in medical and non-medical student: A systematic review and meta-analysis. Iranian Journal of Public Health, 50(12), Article 2509. https://doi.org/10.18502/ijph.v50i12.7933
Niemi, H. M., & Kousa, P. (2020). A case study of students’ and teachers’ perceptions in a Finnish high school during the COVID pandemic. International Journal of Technology in Education and Science (IJTES), 4(4), 352-369. https://doi.org/10.46328/ijtes.v4i4.167
Radetić-Lovrić, S., Runić, N., Cvijanović, N., Anđić, B., Đurić, D., Mojić, D., & Ružić Milunić, G. (2022). Vaspitanje i obrazovanje u doba COVID-19 pandemije: Stavovi učenika, nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika o vaspitno-obrazovnom radu tokom COVID-19 pandemije u školama i predškolskim ustanovama u Republici Srpskoj [Izvještaj istraživanja]. Društvo psihologa Republike Srpske, Banja Luka. https://dprs.rs.ba/wp-content/uploads/2022/04/Васпитање_и_образовање_у_вријеме_COVID-19_пандемије_Извјештај_Истраживања.pdf
Xu, T., & Xue, L. (2023). Satisfaction with online education among students, faculty, and parents before and after the COVID-19 outbreak: Evidence from a meta-analysis. Frontiers in Psychology, 14, Article 1128034. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2023.1128034
Zhu, W., Liu, Q., & Hong, X. (2022). Implementation and challenges of online education during the COVID-19 outbreak: A national survey of children and parents in China. Early Childhood Research Quarterly, 61, 209–219. https://doi.org/10.1016/j.ecresq.2022.07.004
Zuković, S., Stojadinović, D., & Slijepčević, S. (2023). Factors of students’ perceived satisfaction with distance learning during the COVID-19 pandemic. DHS 1(22), 319–338. https://doi.org/10.51558/2490-3647.2023.8.1.319
##submission.downloads##
Objavljeno
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2024 Maja Rujević, Siniša Subotić

Ovaj rad je pod Creative Commons Aуторство-Nekomercijalno-Bez prerade 4.0 Internacionalna licenca.